LMinimalni obrambeni napor, koji je NATO uspostavio na 2% BDP-a za svoje članice, sve se češće dovodi u pitanje i ocjenjuje anakronim i nedostatnim, a nedavno je diljem Atlantika objavljeno nekoliko analiza o aktualnim geostrateškim kretanjima.
Bez obzira na rezultate američkih predsjedničkih izbora 2024., vrlo je moguće da će Washington uskoro izvršiti pritisak na svoje europske saveznike da povećaju ovaj prag i tako ponovno uravnoteže nemoguću globalnu stratešku jednadžbu koja se pojavljuje.
Sommaire
Nastanak praga od 2% za obrambene napore NATO-a
Pravilo o minimalnom obrambenom naporu od 2% BDP-a unutar NATO-a danas se, kako u javnom mnijenju tako iu velikom dijelu zapadne političke sfere, doživljava kao prag učinkovitosti koji omogućuje osiguranje sveobuhvatne kolektivne sigurnosti.
Zapravo, za mnoge bi taj prag bio uspostavljen nakon naučenih i složenih izračuna, procjena i projekcija, kako bi se odredio optimalni iznos. Međutim, to nije tako, naprotiv.
U pripremama za summit NATO-a u Cardiffu 2014., politički i vojni čelnici NATO-a dobili su posebno tešku misiju, pronaći maksimalnu količinu zajedničkog obrambenog napora, prihvatljivog za sve članice saveza tijekom ovog summita. Tako se pojavio prag od 2%, kao i rok 2025. bez ikakvog drugog međuograničenja, jer je to bio najbolji kompromis prihvatljiv za sve dionike.
Za mnoge čelnike tog vremena ovaj je sporazum bio simboličan i vrlo neobvezujući, sa svojim posebno dugim vremenskim rasporedom koji im je dopuštao da odgode odgovornost pronalaženja potrebnog financiranja do sljedećeg mandata, ili čak sljedećeg. Štoviše, jasno je da se do ruske ofenzive u Ukrajini činilo da velika većina europskih zemalja, ali i Kanada, nisu bile posebno zabrinute ovom obvezom.
Ni nakon toga Belgija, Kanada, Portugal i Italija neće ispoštovati rok do 2025. godine, ponekad i puno, bez ikakve brige (s druge strane, Luksemburg, zbog vrlo visokog BDP-a po stanovniku). , i vrlo niska populacija).
Donji prag obrambenog napora od 2% koji je NATO uspostavio 2014. stoga predstavlja samo najmanji zajednički politički nazivnik njegovih članica, štoviše 2014. kada je percepcija prijetnje bila radikalno drugačija od današnje.
Ruska vojska puno moćnija 2030. nego 2022
Prijetnja, a točnije prijetnja koju Rusija predstavlja Europi, razvila se između 2014. i danas, a obećava da će se još više razvijati u godinama koje dolaze, bez obzira na završetak sukoba u Ukrajini.
75% ovog članka ostaje za pročitati,
Pretplatite se za pristup!
Les Klasične pretplate omogućiti pristup
članaka u punoj verziji, A bez reklame,
od 6,90 €.
Prijava za bilten
Registrirajte se za Meta-Defense Newsletter primati
najnoviji modni članci dnevno ili tjedno
Ovo bi bila izvrsna vijest za BITD French.
Kad vidimo njen kapacitet za inovacije čim se ubrizga novac, postoje dobri razlozi za vjerovanje u budućnost francuskog utjecaja :)