Upadi kineskih zračnih snaga u zonu zračne identifikacije Tajvana svakodnevna su pojava već nekoliko mjeseci. No od pokazivanja sile 10. travnja s 52 zrakoplova u letu istovremeno, te su misije do sada bile ograničene po obimu kao i po ambicijama. Misija od 28. studenog bila je značajna na više načina. Doista, ne samo da je implicirala 27 uređaja istovremeno, najveći broj uređaja od prošlog travnja, ali po prvi put jedan od novih Zrakoplov tanker Y-20U Kinesko zrakoplovstvo pratilo je petoricu H-6 bombarderi i njegova četveročlana pratnja lovci J-10C i dva teški lovci J-16 daleko iza uobičajene prekretnice za kineske lovce na jugu otoka, let se nastavio 200 nautičkih milja duž zapadne obale otoka prije nego što se zrakoplov vratio natrag.
Ovom misijom kineske su zračne snage pokazale da sada imaju sposobnost djelovati izvan prvog kruga otoka koji okružuju Kinesko more, te da su stoga u stanju ne samo napasti Tajvan pod različitim vektorskim pristupom, već i suprotstaviti se potpori koji bi mogli doći s američkih nosača zrakoplova ili zrakoplova sa sjedištem u Japanu, i to dobro uzvodno od samog otoka. Drugim riječima, Peking je želio pokazati da sada ima teoretsku sposobnost da uspostavi zračnu blokadu sposobnu podržati moguću pomorsku blokadu kako bi spriječio bilo kakvu akciju Sjedinjenih Država za potporu Tajvanu.
Očito je ovaj manevar danas prije svega simboličan. Doista, kineske zračne snage do sada imaju samo nekoliko dopunjavanja goriva Y-20U tijekom leta, nedovoljnu flotu za zračnu blokadu. Osim toga, od oko 2000 borbenih zrakoplova koje je postrojio Peking, samo su neki od 450 J-10 B/C i vjerojatno stotinjak J-16 koji su trenutno u službi opremljeni stupovima za punjenje gorivom. Štoviše, osim mogućnosti samih zrakoplova, sami piloti trebali bi biti osposobljeni za ovaj delikatan manevar, tim više što je ta sposobnost do tada bila relativno povjerljiva unutar kineskih zračnih snaga. No, ne pokazuje samo svoju ambiciju u kratkom i srednjem roku, već i dinamiku kojom integrira te nove kapacitete u svoj operativni asortiman.
Cilj takvog manevra je također politički. Doista, Peking se još uvijek nada da će se Taipei predati "bez borbe" i pridružiti se kineskom krilu bez potrebe za ikakvim vojnim djelovanjem. Kako danas više nema govora o potencijalnom zavođenju, kao što je to bio slučaj za Hong Kong, jedina alternativa za kineske vlasti, počiva na uništenju morala samih Tajvanaca, što je, prema Pekingu, tijesno povezano , na obećanja potpore iz Sjedinjenih Država. Sugerirajući da PLA može držati podalje američko ratno zrakoplovstvo i američku mornaricu, kineske se vlasti stoga nadaju da će tajvansko stanovništvo izgubiti volju za otporom i poslušno se pokoriti vlasti Pekinga. Međutim, zadatak će biti vrlo težak za Peking, budući danedavno istraživanje na otoku pokazalo je da je 85% Tajvanaca za "Status quo", što će reći o otoku u demokratskom samoupravljanju i poraženom od kontinentalne kontrole.
Komentari su zatvoreni.